Punktovi

Zavirite u mikrosvemir transmisijskim elektronskim mikroskopom

Hrvoje Fulgosi

Mnoga važna znanstvena otkrića ostvarena su uporabom transmisijskih elektronskih mikroskopa (TEM). Razvijen tridesetih godina prošloga stoljeća, TEM je nadmašio svjetlosne mikroskope čija su povećanja uvelike ograničena valnom duljinom svjetlosti. Moderni TEM uređaji postižu povećanja koja nadilaze milijun puta, a njima možemo promatrati čak i pojedine atome.

Na punktu će te moći zaviriti u mikrosvemir korištenjem TEM-a Instituta Ruđer Bošković i otkriti kako su građene stanice biljaka. Na punktu će te moći zaviriti u mikrosvemir korištenjem transmisijskog elektronskog mikroskopa i otkriti kako su građene stanice biljaka.

Od Ruđera Boškovića i Nikole Tesle do elektronskog mikroskopa

Marijan Marciuš

Na kratak i interaktivan način pokušat ćemo prikazati kako su dostignuća dva velikana znanosti: Ruđer Bošković i Nikola Tesla doprinijela razvoju elektronskog mikroskopa. Upustite se s nama poput Gulivera u istraživanje oku nevidljivog svijeta nanostruktura i saznajte koja se skrivena blaga kriju u običnom zrncu pijeska.

Ne garantiramo da ćemo na tom zrncu pijeska pronaći čudesni Hortonov svijet, ali ćemo vam zato nastojati približiti elektronski mikroskop, pokazati na primjerima kakvu moć i ulogu takav instrument ima u suvremenim istraživanjima i kako ga možemo koristiti u zaštiti kulturne baštine. Dođite i zabavite se s nama.

I to je kemija

Ivo Crnolatac

U školi ćete učiti (neki od vas su možda već učili) da je kemija  znanost koja se bavi građom, sastavom i promjenama tvari. Dijelimo je na organsku i anorgansku, postoje fizikalna kemija i biokemija, pa čak i biofizikalna kemija, mehanokemija i supramolekularna kemija, kemija materijala i analitička kemija.

Mi kemičari sa Instituta Ruđer Bošković je ne dijelimo niti razdvajamo, volimo svu kemiju, jer je čarobna. Dođite na naš punkt, da vam pokažemo dio kemijskih čarolija.

Šetnja dolinom stabilnih jezgara

Milivoj Uroić

Atomske jezgre tvari koja nas okružuje nastale su vrlo davno, u središtu zvijezde! Ljudski pokušaji oponašanja prirode, u tom segmentu stari tek stotinjak godina, već su dali zapanjujući uvid u svijet atomskih jezgara blizu linije stabilnosti. Na primjeru neutronskog generatora bit će objašnjeno kako nastaju jezgre kemijskih elemenata i kako koristimo i mjerimo njihovu radioaktivnost ili stabilnost.

NaNosLojevi i NaNožice

Nikolina Nekić i Lovro Basioli

Prelaskom iz 20. u 21. stoljeće fokus znanosti seli se iz mikro- u još sitnije nanostrukture. Otvaramo vam vrata u taj poseban, oku nevidljiv svijet. Koliko je uopće malen nanometer? Kakve sve nanostrukture postoje i što ih čini tako zanimljivima? Nanomaterijali su rasprostranjeniji nego što mislite, no kako to znamo, ako ih ne možemo vidjeti? Kako znanstvenici proučavaju nešto tako sitno? Možete li sami napraviti nanoslojeve te koliko debeli moraju biti da bismo ih mogli uočiti?

Njezino veličanstvo Magnetska rezonancija

Sunčica Roca

Samo 14 godina od otkrića fenomena nuklearne magnetske rezonancije (NMR), izgrađen je prvi uređaj i u Hrvatskoj, na IRB-u. Metoda bilježi nagli razvoj pa je do danas za otkrića u području spektroskopije NMR dodijeljeno čak 9 Nobelovih nagrada. Svima je poznata primjena magnetske rezonancije u medicinskoj dijagnostici, a primjenu u kemiji nalazi u istraživanju strukture i svojstava novosintetiziranih i molekula izoliranih iz živih organizama te u kontroli kvalitete prehrambenih proizvoda.

A3-PICO-3G

Tina Šilović i Ines Haberle

Volite putovati? Niste jedini. Potražnja energije za transport ljudi i robe porasla je oko 30% u posljednjih 30 godina. Fosilna goriva, ionako štetna za okoliš, gotovo su iscrpljena, a potreba za alternativnim izvorima energije i dalje raste. No, ne očajavajte - alge će spasiti svijet. I to možda baš jadranske. Tim A3-PICO-3G istražuje koje to naše alge "vole" rasti na otpadnim vodama rafinerije INA, stvarajući pri tome biomasu kao izvor biogoriva treće generacije. Otputujte s nama u svijet algi i saznajte što to skrivaju mali "masni" i "slatki" superjunaci.

Biljni lijekovi: kako su se liječili naši stari?

Dunja Šamec

Ljekovitost biljaka poznata je od pradavnih vremena a upravo je iz biljaka izoliran čitav niz molekula koje se koriste sve do danas i u modernoj medicini. Na punktu će se predstaviti biljke te njihove aktivne komponente koje su korištene od pradavnih vremena za ublažavanje različitih tegoba. Također, pokušat ćemo odgovoriti na pitanje zašto uopće biljke proizvode takve molekule?

Strogo kontrolirani vodik

Nikola Biliškov

Vodik je najlakši i najjednostavniji kemijski element, najzastupljeniji u svemiru, ali vrlo rijedak u slobodnom stanju na Zemlji –lagan je i mali i odmah bježi u svemir, a u toj ga je namjeri jako teško spriječiti. No, on čuva obilje energije, a njegovim izgaranjem nastaje samo voda. Kako bismo ga efikasno uskladištili, pokušavamo razviti inovativne materijale, koji moraju zadovoljiti čitav niz uvjeta kako bi mogli ući u primjenu. Ta potraga je jedan od većih izazova u suvremenoj kemiji.

Kamen, papir, bajt

Marina Mayer

Napredak i razvoj znanosti i tehnologije kroz stoljeća odrazio se i na rad knjižnica. Znanje, informacije i podaci prošli su dug put od ureza na kamenim pločicama, preko slova otisnutih prvim tiskarskim strojem, do nula i jedinica pohranjenih u oblaku. Čak je i papir već “nekad bilo, sad se spominjalo”, istisnut memorijskim karticama i čipovima. Centar za znanstvene informacije IRB-a pruža podršku znanstvenoj zajednici od vremena pisaće mašine i bušenih kartica, a do čega smo “dogurali” danas, pogledajte na našem punktu!

BašTIna kulture stanica

Kristina Dominko

Istraživanja na staničnoj razini nam daju mogućnost promatranja različitih ljudskih bolesti kao i normalnih procesa na razini mikrosvijeta.  Ulaskom u taj mikrosvijet proučavamo međudjelovanja različitih molekula (DNA, RNA i proteina), njihova putovanja u stanici, smještaj u staničnim organelima i djelovanje u signalnim putevima. Uzgoj različitih stanica u kulturi je dio našeg svakodnevnog istraživanja, a sudionici punkta će i sami moći vidjeti mikrosvijet stanica.

Pogled u kapljicu morske vode

Slađana Strmečki i Abra Penezić

Ovaj punkt ujedinjuje tri laboratorija Zavoda za istraživanje mora i okoliša sa više od pola stoljeća iskustva u znanstvenom istraživanju mora i slatkih voda, korištenjem primarno elektrokemijskih tehnika. Analiziranjem i praćenjem koncentracija sastojaka morske vode, odgovaramo na pitanja poput: Što se nalazi u moru i  odakle u njemu metali? Jesu li oni zaista štetni? Što je to organska tvar, tko ju proizvodi i kako je povezana s metalima? Zašto se more pjeni te kako ono može biti hranjivo?

BASF: chemgeneration

Tomislav Portada

Više informacija o BASF-ovom znanstvenom programu Chemgeneration i mogućnostima sudjelovanja na radionicama možete pronaći na stranicama Chemgemerationa.

Rasplesani mozak

Dubravka Švob Štrac i Lucija Tudor

Glazba i ples igraju važnu ulogu u izgradnji našeg uma i tijela, integrirajući u mozgu vizualne i slušne informacije, te motoričku koordinaciju. Osim pozitivnih učinaka na fizičko zdravlje i kondiciju, psihološke prednosti uključuju poboljšanje raspoloženja, kreativnosti, učenja i pamćenja. Razvijajući motoričke, kognitivne, emocionalne i društvene vještine, glazba i ples doprinose stvaranju novih i jačanju postojećih veza u mozgu, te se stoga istražuju za potencijalnu terapiju raznih bolesti.

Na punktu će sudjelovati i Škola suvremenog plesa Ane Maletić.

Škola suvremenog plesa Ane Maletić (bivša Škola za ritmiku i ples) umjetnička je škola, osnovana 1954. godine, a nazivom odaje počast svojoj utemeljiteljici. Njezina djelatnost obuhvaća osnovno i srednje umjetničko plesno obrazovanje, kroz odgojno obrazovne programe za učenike osnovne škole, srednje škole, djecu predškolskog uzrasta, te ostvarivanje završnih programa u području plesne umjetnosti za zvanja plesač suvremenog plesa i plesač edukacijskog smjera.

Polivalentno zamišljenim nastavnim planom i programom baziranim na jedinstvenom spoju principa pokreta i plesa R. Labana i idejama J. Dalcrozea, koji je napisala, metodološki razradila i prilagodila Ana Maletić, Škola godinama osposobljava izvođače, stvaraoce i pedagoge na području plesa i ritmike, suvremene plesne umjetnosti i rehabilitacije pokretom. Time je kroz svoju odgojno obrazovnu i javnu umjetničku djelatnost, Škola postala nezaobilazno mjesto i ishodište suvremenih plesnih kretanja.

Tijekom svog dugogodišnjeg djelovanja Škola je dobila brojna priznanja za mnoge javne nastupe i natjecanja u zemlji i inozemstvu. Kao članica HDGPP-a  potaknula je  natjecanje iz područja suvremene plesne umjetnosti pa učenici od 1994. godine sudjeluju na državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa gdje u pravilu osvajaju prve nagrade.

Otkrivanje tajni predmeta kulturne baštine pomoću iona

Ivančica Bogdanović Radović

Posjetiteljima punkta biti će pokazane aktivnosti Laboratorija za interakcije ionskih snopova s naglaskom na istraživanja vezana uz analizu predmeta kulturne baštine i arheoloških predmeta. Ioni ubrzani u akceleratorima moćno su oruđe za ispitivanje materijala od kojih su ti predmeti napravljeni. Poznavanje materijala važna je pomoć kako restauratorima koji na taj način znaju kako ta djela sačuvati od propadanja tako i arheolozima koji tako mogu otkriti povijesni kontekst i porijeklo pronađenog predmeta. Također, analiza ionima može pomoći da se utvrdi da li je neko djelo original ili krivotvorina.

Fizika ex machina

Andrea Kadović i Matija Piškorec

Može li teorijska fizika, uz to što je zanimljiva, biti i zabavna? Kako se hvataju nova znanja? Jesu li moždane vijuge i žica za fiziku baš nužne? Ili čak i računalo može nešto novo izmozgati? Na ta pitanja odgovorit će vam udružena mlada ekipa sa Zavoda za teorijsku fiziku i Zavoda za elektroniku kroz interaktivnu prezentaciju o fizici koja je strojno naučena.

Prijatelji Otvorenog dana

This site uses cookies.

Some of these cookies are essential, while others help us improve your experience by providing insights into how the site is being used.

For more detailed information on the cookies we use, please check our Privacy Policy.

  • Necessary cookies enable core functionality. The website cannot function properly without these cookies, and can only be disabled by changing your browser preferences.