Predavanja

Raspored predavanja za odrasle

Lokacija: III. krilo u prizemlju

Raspored predavanja za djecu

Lokacija: I. krilo u prizemlju

Sažetci predavanja za odrasle

Toksične cijanobakterije u akvakulturi

10:00-10:30, Anamarija Kolda

Problem cvjetanja cijanobakterija i cijanotoksina u akvakulturi je čest problem koji izaziva velike ekonomske štete i negativan utjecaj na zdravlje čovjeka i drugih životinja, kao i loš utjecaj na sam okoliš. Sekundarni metaboliti koje proizvode neke cijanobakterije – cijanotoksini, mogu izazvati neuro i hepato oštećenja.

Također, produkti kao što su geosmin i 2-methyl isoborneal (MIB) šire neugodne mirise i daju pljesnjiv okus ribi. Čak i ako ne dođe do proizvodnje toksina, prekomjeran rast cijanobakterijskih stanica utječe na smanjenje koncentracije kisika u vodenom stupcu i potencijalni mortalitet živog svijeta.

U ovom predavanju bit će predstavljeni čimbenici u okolišu koji utječu na kolonizaciju i nagli rast cijanobakterija te metode za detekciju i istraživanje cijanobakterija u ribogojilištima.

Mendelova baština

11:00-11:30, Petar Tomev Mitrikeski

Augustinski redovnik Gregor Johann Mendel (1822.-1884.) pionir je i utemeljitelj znanstvene genetike, rođen ispred svojeg vremena… Toliko ispred svojeg vremena da je značaj njegovih istraživanja bio primijećen čak 16 godina nakon njegove smrti te punih 35 godina nakon objavljivanja njegova epohalnog rada o rezultatima križanja vrtnog graška. Teško je i zamisliti do kud bi cjelokupna biologija stigla da nije bilo Mendela i njegova graška…

Ovo je uzbudljivo, misaono i slikovno putovanje koje nas vraća u doba kada čovječanstvo nije znalo kako se nasljedne osobine prijenose s predaka na potomke. Štoviše, nitko – pa ni sam Mendel – nije znao što je tvarni osnov genetičkog nasljeđivanja. No, za razliku od ostalih mislitelja onoga doba, Mendel je u tajnama svojih opsežnih eksperimentalnih podataka dubokoumno vidio opći obrazac, koji danas smatramo prirodnim zakonom.

Putniče namjerniče koji čitaš ove retke, dođi na tajanstveno putovanje jer ono pri svojem kraju krije iskorak koji prelazi granice znanosti te nas vodi u metafiziku samog postojanja…

Tko je bio Ruđer Bošković i zašto nam je on važan?

12:00-12:30, Boris Kožnjak

Svi znamo da je Ruđer Bošković, hrvatski filozof prirode, matematičar, astronom, diplomat i pjesnik, rođen prije više od tri stotine godina, jedan od naših najvećih umova i da je po njemu prozvan naš najveći znanstveni institut. No, tko je zapravo bio Ruđer Bošković? Što je on važno napravio za znanost da ga smatramo tako velikim umom, možda uz bok samome Newtonu?

U predavanju pozabavit ćemo se pitanjima: je li Bošković uistinu tvorac prve 'teorije svega' i ideje multiverzuma, je li uistinu predvidio kvarkove i dao prvi model kvantizacije atoma, ili zašto bi famoznog 'Laplaceovog demona' zapravo trebalo zvati 'Boškovićevim demonom'.

Čudesni um Nikole Tesle

13:00-13:30, Mislav Cvitković

Osim onoga što pročitate u bombastičnim naslovima – što zapravo znate o Nikoli Tesli? Tko je bio Nikola Tesla? Što je sve otkrio? A što je zapravo želio otkriti? Kako bi svijet bez njega izgledao? Tko mu je sve ukrao otkrića? Je li Tesla zbilja bio toliki čudak koliko se priča? Je li bio gay… ili pak romantičar? Je li imao nadljudske sposobnosti ili samo vrlo istančanu intuiciju za fiziku? Zašto je FBI (i KGB) zaplijenio Tesline dokumente? Kad se spomene Tesla, samo izviru pitanja, a odgovori su još uvijek – kao i Teslin um – čudesni!

Povijest IRB-a kao povijest moderne hrvatske znanosti

14:00-14:30, Krunoslav Pisk

Institut Ruđer Bošković ( IRB) je stožerna hrvatska institucija u prirodoslovlju u drugoj polovici 20. stoljeća i nositelj moderne znanosti. Osnovan je 1950.godine, a ime Ruđer Bošković, u čast toga svjetski poznatog hrvatskog znanstvenika i vizionara, predložio je Ivan Supek, jedan od osnivača IRB-a.

O povijesti IRB-a i istodobnim burnim političkim zbivanjima većina ljudi danas vrlo malo zna. U knjizi ”Institut Ruđer Bošković: Ljudi i događaji 1950.-2000.“ rasvijetljeni su motivi i političke prilike pri nastanku Instituta, odnosi politike i znanosti kroz vremenske periode u Jugoslaviji od etatizma, decentralizacije i samoupravljanja, raspada Jugoslavije i rata, do ponovnog podržavljenja u RH.

Također, rasvijetljeni su i veliki projekti i programi, poput nuklearnog i pokušaja stvaranja atomske bombe, istraživanja Jadrana i brige za okoliš, prve transplantacije koštane srži u RH, razvoja molekularne genetike…

Korištenje ionizirajućeg zračenja za očuvanje kulturne baštine

15:00-15:30, Katarina Marušić

Veliki udio u strukturi predmeta kulturne baštine čine materijali poput kože, drva, tekstila ili papira. Svi ovi materijali su po sastavu zapravo prirodni polimeri koji su osjetljivi na vanjske uvjete. Osim atmosferskih utjecaja, oštećivanje pa čak i raspadanje predmeta kulturne baštine često uzrokuju biološki agresori kao što su mikro-organizmi i insekti.

Razne gljivice, bakterije i insekti imaju kompleksan životni ciklus, uključujući faze mirovanja u kojima su vrlo otporni na djelovanje raznih biocida. Primjena zračenja od ranih 1970-ih postaje prepoznata kao djelotvorna metoda za očuvanje i zaštitu kulturne baštine. Tretman primjenom ionizirajućeg zračenja je fizikalna, interventna i nekontaktna metoda pomoću koje se može zaustaviti, ili barem smanjiti brzina propadanja predmeta kulturne baštine zaraženih mikroorganizmima ili gljivicama.

U predavanju će se pokazati da je radijacijska metoda sigurna i široko upotrebljiva za dezinsekciju predmeta kulturne baštine općenito. Bit će navedeni primjeri njene uspješne primjene u obradi različitih predmeta.

Fotokemija u svakodnevnom životu

16:00-16:30, Nikola Basarić

Da bi se dogodila kemijska reakcija, potrebno je dovesti energiju što se najčešće postiže zagrijavanjem. Neke se reakcije potiču i dovođenjem svjetlosne energije te ih onda nazivamo fotokemijskim. U svakodnevnom životu susrećemo niz fotokemijskih reakcija. Primjera radi, zelene biljke koriste fotokemijsku reakciju u procesu fotosinteze te iz ugljikovog(IV) oksida i vode proizvode šećer glukozu i kisik. Drugi važan primjer fotokemijske reakcija zbiva se u našem oku. Kada svjetlo dolazi u oko, fotokemijska reakcija uzrokuje živčani podražaj i prijenos informacije do mozga. Međutim, fotokemijske reakcije mogu biti opasne.

Na primjer, izlaganje Sunčevom zračenju vodi do nastanka nekih oblika karcinoma. Tijekom predavanja dat će se objašnjenje što je svjetlo te kako dolazi do međudjelovanja svjetla i materije. Nadalje, objasnit će se fotokemijske reakcije tijekom fotosinteze, kako i zašto vidimo te što se događa kada se sunčamo. Saznat će se nešto i o primjeni svjetla u medicinske svrhe. Naime, na Institututu Ruđer Bošković provodimo znanstvena istraživanja kojima je cilj pronaći nove načine upotrebe svjetla za liječenje karcinoma.

Sažetci predavanja za djecu

micro:bit u znanstvenim istraživanjima

10:30-11:00, Ivana Capan

Kako nam jeftine i lako dostupne komponente te napredne platforme računala veličine kreditne kartice pomažu zamijeniti skupe i teško dobavljive komponente? Kako nam otvoreni kod omogućuje da razvijamo podršku za jeftino sklopovlje i dijelimo naše znanje i razvoj s ostalom zajednicom?

U ovom predavanju biti će predstavljeno kako Micro:bit, Arduino i Raspberry Pi uz pomoć 3-D pisača služe kao ciljane platforme za razvoj, ali i za edukaciju, počevši već od osnovne škole.

Pogled u svemir s Oton Kučerom

11:30-12:00, Vibor Jelić

Oton Kučera je bio veliki popularizator prirodoslovlja i odgovoran je za uspostavljanje zvjezdarnice na Popovom tornju u Zagrebu. Upustimo se u povijesnu avanturu, te istražimo što su ljudi znali o svemiru dok su se još vozili konjskim tramvajima po Zagrebu, a što znamo danas.

Osluškivanje radio valova iz svemira

12:30-13:00, Vibor Jelić

Osluškivanje radio valova iz svemira je moćno oruđe za istraživanje svemira. Ipak, osluškivanje svemira je počelo sasvim slučajno. Početkom 1930-tih godina, u isto vrijeme kada je započela s emitiranjem prva radio stanica u Hrvatskoj - Radio Zagreb, Karl Jansky je otkrio radio valove koji dolaze iz svemira.

Danas znamo da je radio izvor koji je otkrio Jansky povezan s crnom rupom u središtu naše galaksije. Od tada pa do danas, otkrili smo broje tajne svemira pomoću radio valova, koje ćemo istražiti za vrijeme predavanja.

Put u Sargaško more - kolijevku europske jegulje

13:30-14:00, Maria Blažina

Nebrojeni su primjeri prekomjernog ljudskog pritiska na svjetska mora i morske resurse. Osjetljiva obalna područja suočavaju se s porastom stanovništva, razvojem industrije i turizma, te prekomjernim izlovom.  Europska jegulja jedna je od gospodarski značajnijih vrsta riba, čija ekologija je nedovoljno poznata, a uzgoj moguć samo iz ulovljene divlje mlađi. Znanstvenica Centra za istraživanje mora pridružila se  svjetskoj ekspediciji u Sargaško more istraživačkim brodom Walther Herwig III u organizaciji Thünen instituta iz Hamburga.

Istraživačima je bio cilj steći bolji uvid u biologiju razmnožavanja i prehrane najranijih životnih stadija europske jegulje. Kako bi pronašli odgovore na svoja pitanja sakupljali su podatke o prehrani, te analizirali sastav planktona, morskog snijega i organskih čestica iz Sargaškog mora, i time stekli znanja potrebna za razvoj novih uzgojnih metoda.

Rješavanje izazova razvoja marikulture, očuvanja raznolikosti vrsta i upravljanja obalnim područjem, značajno doprinosi ravnoteži između potrebe za gospodarskim razvojem i za očuvanjem prirodnih resursa kao temelja svjetske ekološke baštine.

Unutarnji biološki sat i kako utječe na naše zdravlje

14:30-15:00, Jasminka Štefulj

Sva živa bića na planeti Zemlji, od mikroskopskih gljivica do čovjeka, pokazuju pravilne promjene ponašanja koje su usklađene s izmjenama dana i noći. Znanstvenici su vrlo rano otkrili da te promjene nisu nužno vezane za promjene u količini svjetlosti ili vanjskoj temperaturi, već da imaju svoj vlastiti ritam.

Drugim riječima, živa bića posjeduju vlastiti mehanizam mjerenja protoka vremena - unutarnji biološki sat! On im pomaže da predvide nadolazeću promjenu u okolini, npr. izlazak ili zalazak Sunca, i pravovremeno joj se prilagode. U ovom predavanju saznat ćete gdje je smješten i kako radi naš unutarnji biološki sat te što su znanstvenici do danas otkrili o njegovoj važnosti za zdravlje čovjeka.

Hrvatski doprinos otkriću antibiotika

15:30-16:00, Marija Mioč

Jeste li znali da se otkriće formule kemijskog spoja azitromicina (poznatijeg pod nazivom Sumamed)  dogodilo zahvaljujući timu hrvatskih farmakologa iz tvornice lijekova Pliva?

Upoznajte se sa Sumamedom, njegovim otkrićem i bolestima koje liječi, poslušajte priču o antibioticima i zašto su oni važni te saznajte zašto je znanstveno nasljeđe koje imamo važan temelj za daljnji rad i uspjeh jednog znanstvenika.

Cijanobakterije - od prapočetaka do biotehnologije

16:30-17:00, Andrea Budiša

Cijanobakterije su prokariotski, fotosintetski organizmi koje pronalazimo u gotovo svim ekosustavima, a čiji su fosilni ostaci stari i do 3.5 milijarde godina. Upravo su cijanobakterije utjecale na pojavu kisika u atmosferi. Nažalost, dugo su  vremena bile popularne tek po svojoj toksičnosti, kada bi pojedine vrste, prekrivši bare i jezera, postale problem za okolno stanovništvo.

Danas se cijanobakterije zahvaljujući svojoj fiziološkoj raznovrsnosti i bogatstvu prilagodbi na raznovrsne uvjete, ipak smatraju velikim potencijalom u biotehnološkim procesima poput pročišćavanja vode, proizvodnje biogoriva, hrane i gnojiva, ali i bogatim izvorom bioaktivnih komponenti odnosno farmaceutika.  Otkrijte kako su naizgled primitivni organizmi postali inspiracija znanstvenicima na putu njihove primjene u biotehnologiji!